Društvene mreže su postale nezaobilazan dio suvremenog života, pružajući korisnicima platforme poput Facebooka, Linkedina i Instagrama za izražavanje, povezivanje i interakciju. S više od milijardu korisnika diljem svijeta, ove mreže omogućuju stvaranje i dijeljenje profila, objavljivanje sadržaja, održavanje kontakata i promatranje života drugih u digitalnom prostoru. Studije su pokazale da izloženost društvenim mrežama može utjecati na samoprocjenu pojedinca, posebno u smislu društvenog uspoređivanja. Kroz detaljne informacije o životima drugih, korisnici se često upuštaju u proces usporedbe, koji može imati različite ciljeve kao što su potreba za pripadnošću ili samoocjenjivanje.
Međutim, ovo uspoređivanje može biti dvosjekli mač. Dok usporedba s “superiornima” može potaknuti inspiraciju i postizanje ciljeva, često rezultira osjećajem inferiornosti i negativnim utjecajem na samoprocjenu kada se ljudi uspoređuju s onima koji imaju “negativne” karakteristike. Pitanje utjecaja društvenih mreža na mentalno zdravlje postaje sve važnije u suvremenom društvu. Razumijevanje ovih dinamika može pružiti temelj za razvoj strategija za očuvanje i promicanje mentalnog blagostanja u digitalnom dobu.
Loš utjecaj virtualnih društvenih mreža
Korištenje društvenih medija može doprinijeti depresiji
Za tehnologiju koja bi trebala povezivati ljude, ona može imati suprotan učinak – pogotovo kada na internetu izbiju nesuglasice. Društveni mediji povezani su s depresijom, anksioznošću i usamljenošću. Tojest mogu natjerati ljude da se osjećaju izolirano i usamljeno.
Jedno istraživanje iz 2017. godine otkrilo je da su mladi ljudi koji koriste društvene medije više od dva sata dnevno mnogo skloniji klasificirati svoje mentalno zdravlje kao loše ili nezadovoljavajuće u usporedbi s povremenim korisnicima društvenih medija. Veliko istraživanje adolescenata u SAD-u otkrilo je da su povremeni korisnici društvenih medija tri puta manje skloni doživljavati simptome depresije od teških korisnika.
Društveni mediji mogu naštetiti vašem samopouzdanju
Iako društveni mediji ponekad mogu podići samopouzdanje, mogu vam također uzrokovati osjećaj neadekvatnosti u vezi s vašim životom i izgledom. Čak i ako znate da su slike koje vidite na mreži manipulirane ili predstavljaju samo nečiji najbolji trenutak, mogu izazvati osjećaje nesigurnosti, zavisti i nezadovoljstva.
Strah od propuštanja
Još jedan mentalni fenomen povezan s društvenim medijima je FOMO, ili “strah od propuštanja”. Društvene mreže poput Facebooka i Instagrama pojačavaju strah da nešto propuštate ili da drugi ljudi žive bolji život od vas. U ekstremnim slučajevima, FOMO može vas prisiliti da budete vezani za svoj telefon, stalno provjeravajući ažuriranja ili odgovarajući na svaku obavijest.
Društveni mediji mogu dovesti do samosažaljenja
Dijeljenje beskonačnih selfija i vaših najintimnijih misli na društvenim medijima može stvoriti nezdravu samo-centričnost koja vas prisiljava da se fokusirate na oblikovanje svoje internetske slike umjesto da stvarate uspomene sa svojim prijateljima i članovima obitelji u stvarnom životu.
Na kraju krajeva, napori za upravljanje dojmom ili dobivanje vanjske potvrde mogu imati psihološke troškove, pogotovo ako odobrenje koje tražite nikada ne dobijete. Na kraju, nedostatak pozitivnih povratnih informacija na mreži može dovesti do sumnje u sebe i mržnje prema sebi.
Problemi s kontrolom impulsa
Prekomjerna upotreba društvenih medija može dovesti do problema s kontrolom impulsa, pogotovo ako pristupate svojim društvenim mrežama putem pametnog telefona. To znači da imate non-stop pristup svojim računima, što ne samo da olakšava uvijek biti povezan, već može utjecati na vašu koncentraciju i fokus. To čak može poremetiti vaš san i narušiti vaše odnose u stvarnom životu.
Društveni mediji mogu se koristiti kao nezdrav način suočavanja s nelagodnim osjećajima ili emocijama
Na primjer, ako se okrenete društvenim mrežama kada se osjećate loše, usamljeno ili dosadno, potencijalno ih koristite kao način da vas odvrate od neugodnih osjećaja. Na kraju krajeva, društveni mediji su loš način samousmjerenja, pogotovo jer pregledavanje društvenih mreža često može izazvati lošije osjećaje, umjesto boljih.
Iako mnoga istraživanja pokazuju negativan učinak na korisnike društvenih mreža, od strane istih se ne predlaže da se takve stranice izbjegavaju, već da se korisnike educira o posljedicama do kojih upotreba društvenih mreža može dovesti. Pošto su društvene mreže tako široko rasprostranjene među svim uzrastima, naročito je važno educirati mlade korisnike te ih usmjeriti da ne bi došlo do gubljenja osobnog identiteta na temelju uspoređivanja s drugima i do nekih oblika depresije.
Ključno je pronaći ravnotežu između korištenja društvenih mreža i očuvanja mentalnog zdravlja. To uključuje postavljanje granica za vrijeme provedeno na tim platformama, aktivno praćenje utjecaja koje imaju na nas te traženje podrške i pomoći kada je potrebno. Također, važno je da društvene mreže, kao i društvo u cjelini, preuzmu odgovornost za stvaranje okoline koja potiče pozitivno mentalno zdravlje i suosjećanje prema drugima.
Lucija Šimić
Druga godina preddiplomskog studija psihologije
Filozofski fakultet u Rijeci
LITERATURA
How Does Social Media Affect Your Mental Health? – The New York Times (nytimes.com)
Social media and mental health: The impact on Gen Z | McKinsey
The Social Media and Mental Health Connection (verywellmind.com)
Social Media and Mental Health: What’s the Connection? (healthline.com)
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta “Mladi u akciji za mentalno zdravlje” koji je financiran od strane Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade.